Sezonsko zapošljavanje ključno je za brojne djelatnosti u Hrvatskoj, ponajprije u turizmu, ugostiteljstvu i poljoprivredi. No, sam proces zahtijeva pažljivo praćenje propisa i pravilnu primjenu različitih prava i obveza. Zbog nedostatka radne snage, mnogi poslodavci pribjegavaju zapošljavanju kako domaćih, tako i stranih radnika, no pravila mogu biti zahtjevna i često se mijenjaju.
Naknada za prehranu
Jedna od pogodnosti koje poslodavac može omogućiti sezonskom radniku jest neoporeziva paušalna naknada za prehranu, do 100 € mjesečno ili 1.200 € godišnje. Ako se troškovi prehrane pokrivaju temeljem računa na ime poslodavca, limit raste na 150 € mjesečno odnosno do 1.800 € godišnje, uz uvjet vjerodostojne i bezgotovinske dokumentacije. Bitno je istaknuti da pravo na ovu naknadu vrijedi samo dok je radnik prijavljen i zaposlen.
Bolovanje
Kad se pojavi potreba za bolovanjem, sezonski radnik može ostvariti naknadu kao i stalno zaposleni, pod određenim uvjetima. Prva 42 dana teret naknade snosi poslodavac (najmanje 70% prosjeka plaće), dok kasnije naknadu preuzima HZZO, ovisno o duljini prethodnog osiguranja. Ako nije bilo isplata zadnjih šest mjeseci, osnovica se računa prema sadašnjoj plaći, ali ne može biti viša od minimalne osnovice osiguranja.
Posebnu pozornost zahtijeva zapošljavanje stranih sezonskih radnika. Državljani trećih zemalja mogu raditi isključivo na temelju dozvole za boravak i rad, a u novim zakonskim izmjenama iz ožujka 2025. dodatno su pooštrene procedure. Poslodavci prije izdavanja dozvole moraju zadovoljiti uvjet o zapošljavanju domaćih radnika i provesti tzv. test tržišta rada. Važno je na vrijeme podnijeti zahtjev za produženje dozvola kako ne bi došlo do prekida prava na rad.
Za detaljne informacije o svim računovodstvenim i poreznim obvezama vezanim za sezonske radnike, obratite se Asistentu 24!